Što je u imenu? Možda sve, a možda ipak ništa
Što je u imenu? – pitanje je koje je kroz lik Julije postavio William Shakespeare krajem 16. stoljeća. Što je u imenu? Onomastičari bi vjerojatno rekli sve, a ja ću kao povjesničar staroga vijeka, koji se antroponimijom bavi tek usputno, reći – dosta toga. Konkretno za temu – možda sve, a možda ipak ništa.
Zasigurno ste čuli za, ako već niste pročitali ili pogledali, Treći robovski ustanak, puno poznatiji kao Spartakov ustanak, vođen od 73. do 71. godine prije nove ere. Popularna je to tema za razne autore koja je rezultirala mnogim književnim i filmskim adaptacijama, pa čak i adaptacijama u obliku videoigara. Povijesni događaj koji će se u razdoblju prosvjetiteljstva uzimati kao najznačajniji primjer težnje čovjeka za slobodom, pa će ga Voltaire opisati kao jedini ispravni rat, događaj koji će se u razdoblju komunizma uzimati kao najznačajniji primjer borbe čovjeka protiv klasne nejednakosti, događaj je koji po svoj prilici nije trebao biti temelj ni jednima ni drugima. Povijest se, međutim, često iskrivljavala, pa je tako Spartak, jedan od vođa ustanika, koji se tijekom dvaju tisućljeća pisanja povijesti isprofilirao kao najznačajniji među ustanicima iz gladijatorske škole Lentula Batijata, postao ikona. Prevelika bi digresija ipak bila da se upuštam u percepciju ropstva rimskog svijeta jer se o tome ipak može (a u dogledno vrijeme i hoće) napisati cijela knjiga, pa ću se zadržati na temi – mitu o Tračaninu.
U jednom od (povjesničarima) zanimljivijih televizijskih trenutaka, sceni prve sezone Starzove serije Spartak: Krv i pijesak, Peter Mensah (koji glumi Enomaja) bičem udari Andyja Whitfielda (koji glumi Spartaka). Ne bi to možda ni bilo zanimljivo da u toj sceni naslovni lik, ne želeći se odazvati na ime Spartak, rukom ne uhvati bič i ne izgovori riječi: "To nije moje ime." U toj, naizgled nevažnoj, sceni sadržana je cijela problematika njegova imena i etniciteta do koje je, među ostalim, došlo i zaslugom antičkih autora. Jer, njegovo ime vjerojatno nije poznato. Njegov etnicitet vjerojatno nije poznat.
Plutarh i Apijan kao jedni od najznačajnijih izvora tvrde da je Spartak podrijetlom Tračanin. Samo ime Spartak (grč. Σπάρτακος) podrijetlom je iz Trakije i izvedeno je iz helenističke dinastije Spartakida koji su krajem drugog stoljeća prije nove ere potpali pod vlast Mitridata VI. Eupatora. S obzirom na to da je Rim protiv istoga tog Mitridata poveo rat dvadesetak godina poslije, stvara se gotovo savršeni narativ o rimskom savezniku koji se s vremenom pobunio protiv Rimljana te zbog toga pao u ropstvo.
Ali, jer mora biti barem jedno ali, gladijatori su se u Rimu dijelili na dvadesetak vrsta, među kojima je i jedan naziva thraex ili u prijevodu Tračanin. Ali, da ipak ne bude samo jedno ali, Rimljani su u praksi često robovima davali orijentalna imena. Koliko je sada taj narativ savršen?
Ne postoji pouzdani dokaz kojoj je vrsti gladijatora pripadao Spartak, tj. kojom se opremom borio u areni. Povjesničar Barry Strauss 2010. godine teoretizirao je da je Spartak bio murmillo, a to se često provlači i kroz popularnu kulturu. To je, međutim, zbog nedostatka dokaza, čisto nagađanje, možda izvedeno iz teorija da je murmillo bio cjenjeniji jer je u areni predstavljao rimskog vojnika.
Ne odbacujući u potpunosti mogućnost da je uistinu bio Tračanin, najlogičnijom se ipak čini teorija da je Spartak bio thraex, a da je samo kraljevsko ime Spartak dobio ili zbog dobre borbe u areni ili zbog kasnije opasnosti koju je predstavljao Rimu kao predvodnik vojske od pretpostavljenih stotinjak tisuća robova.
Što je u imenu? Možda sve, a možda ipak ništa.
